Baština
Baštinsko nasljeđe u naseljima u sastavu Turističke zajednice područja Srce Međimurja stvaralo se stoljećima i snažno pečati i današnje dane. Manifestira se u vještini pletenja cekara, održavanju starinskih kuća u Črečanu, kovačkim vještinama majstora kovača, načinu života štrekara i hantlara te vjerničkim tradicijama kraja.
Tradicijske kuće u Črečanu
Odlazak u naselje starih kuća u Črečanu je odlazak na izlet i relaksaciju. U Črečanu se živi za pčele, konje, ribolov... Črečan je odabir načina života uronjenog u prirodu. Posjeti imanje pčelarice Tatjane Šardi i njezin Medeni vrt. Razgledaj staništa i otkrij kako nastaje med i najprirodniji pčelinji proizvodi.
Pletenje cekara
Priča o cekarima i umijeću pletenja cekera po obiteljima u Nedelišću, Dunjkovcu, Pretetincu, Gornjem Hrašćanu i Pušćinama stoljetna je priča o životu, načinu života i gospodarskog opstanka. Istraži zašto veličina, boja i oblik nedelski cekar čini autentičnim međimurskim proizvodom i saznaj zbog čega je nedelski cekar modni hit bez roka trajanja.
Čiga u Slakovcu
Čiga je starinski zdenac. Iz njega se vadila voda za ljude i stoku. Čiga je naprava za vađenje vode iz bunara na principu poluge. Dugačka pokretna greda učvršćena je na račvastom vrhu visokog stupa. Na jednom kraju grede nalazi se uteg (kamen, drveni panj), a na drugom kanta ili vedrica za grabljenje vode.
Zbirka Štrekari
Posjeti dunjkovsku željezničku postaju i razgledaj povijesnu zbirku „ Štrekari”. Zbirka je pisanom riječi, fotografijama i predmetima posvećena pružnim radnicima i životu željezničara još od 1860. godine i vremena pokretanja prve pruge u Hrvatskoj baš na ovim prostorima.
Kip Smoligar u Dunjkovcu
Svako selo Međimurja krasi određena posebnost. Mještani Dunjkovca bili su prvi ovdašnji zanatlije, izvrsni majstori izrade metli od brezove šibe, pletenja cekera te proizvođači i prodavači smolige, drvca za potpalu vatre. Zvali su ih smoligari, a drvca su prodavali diljem sjeverozapadne Hrvatske.
Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije
Crkvu sv. Martina u Macincu 1334. g. vodili su templari. Današnja Crkva Pohoda bl. Djevice Marije reprezentativan je primjer neogotičke arhitekture i crkvenog interijera nastalog u 19. st. Posebne crkvene vrijednosti su pneumatičke orgulje, crkveni vitraji, gotički oltar i filigranski ornamentalni oslik geometrijskih motiva.
Crkva Presvetog Trojstva Nedelišće
Izgrađena je u 15. st. Karakteriziraju ju svetište sa križno-rebrastim svodom, vitka kustodija i arhitektonsko-skulpturalni detalji na pročelju te figure na potkrovnom vijencu i vijencu sokla. Južna kapela i zvonik su lađi prigrađeni u baroku. Sjeverna kapela i sakristija podignuti su u 19. st. U crkvi se nalazi i najstariji kip Blažene Djevice Marije Lurdske u Hrvatskoj.
Crkva Sv. Jurja mučenika u Vučetincu
Od davnine poznata proštenjarska crkva na Jurovskom bregu. Posebnu draž crkvi daje cinktor, nadsvođeni hodnik s vanjske strane sazidan i na uglovima ukrašen zaobljenim tornjićima, a s unutrašnje strane otvoren nizom arkada. Desno od svetišta podignut je zidni visoki toranj s pet zvona. Glavno i najveće proštenje na koje dolaze hodočasnici iz šire okolice održava se na blagdan imena Marijina koje se uvijek slavi u subotu i nedjelju iza Male Gospe.
Crkva Sv. Katarine u Gornjem Mihaljevcu
Crkva sv. Katarine povrh Gornjeg Mihaljevca iz 17. stoljeća slavi dvije svetkovine. Proščenje za “Krolovo” održava se 20. kolovoza, a ono glavno 25. studenog, posvećeno “Svetoj Katarini”. Kip sv. Katarine Aleksandrijske nalazi se na glavnom oltaru crkve.
Crkva Marije Pomoćnice u Strahonincu
Crkva Marije Pomoćnice u Strahonincu kod Čakovca pripada krugu moderne crkvene arhitekture. Crkva je središte mlade župe koja je snovana 1987. godine odvajanjem Strahoninca od župe Nedelišće. Prigradsko mjesto Savska Ves pridruženo joj je 1998. godine izdvajanjem iz velike čakovečke župe sv. Nikole biskupa.
Crkva Sv. Jelene u Šenkovcu
Župa Sv. Jelene Šenkovec osnovana je 1999. godine. Šenkovec danas ima župno crkveno zdanje novog arhitektonskog izričaja čija je gradnja počela 2002. godine.
Pavlinski samostan Sv. Jelene u Šenkovcu
U neposrednoj blizini župne crkve nalazi se Pavlinski samostan svete Jelene, samostan redovnika pripadnika Pavlinskog reda. Samostan je utemeljen u 14. stoljeću. Prvobitni naziv „Pavlinski samostan Blažene Djevice Marije i Svih svetih“ je u 16. stoljeću, nakon dolaska gospodara i knezova Zrinskih, promijenjen u „Pavlinski samostan svete Jelene“, postavši posvećen svetoj Jeleni Križarici, majci rimskog cara Konstantina.
Tiskarska preša iz davnina
Prva knjiga na kajkavskom jeziku Decretum tripartitum, varaždinskog notara Ivanuša Pergošića otisnuta je 1574. godine u tiskari Juraja Zrinskog u Nedelišću. Dođi i odnesi svoju Povelju o posjetu tiskari na izvanredno vjernoj replici drvene tiskarske preše iz 16. stoljeća.
Obelisk pogibije Nikole Zrinskog u Kuršancu
Grof Nikola Zrinski rodio se u Čakovcu. Nikola je sedmi po redu s tim imenom u rodoslovlju moćne i utjecajne obitelji knezova Zriskih. Bio je hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik. Smrtno je stradao u lovu u Kuršanečkom lugu, 18. studenog 1664. godine. Obeliskom Nikoli Zrinskom obilježena je recentna povijesna ostavština obitelji Zrinski Međimurju i Hrvatskoj.
Smrt Nikole VII. Zrinskog
Postoje dvije poveznice s naseljem Strahoninec. Prva izražava sumnju u atentat na Nikolu po nalogu bečkoga dvora, a druga tematizira mjesto gdje je preminuo. Po nalogu iz Beča navodno je za atentat angažiran Stjepan pl. Poka, u ono vrijeme vlastelin iz Strahoninca, sudionik lova. Druga poveznica govori o mjestu gdje je Nikola preminuo. Iako izvori drugačije navode, prema legendi Nikola je izdahnuo na mjestu današnje osnovne škole u Strahonincu.